Holistička Antropološka Terenska Istraživanja – Otok Hvar

Otočne populacije model su brojnih interdisciplinarnih antropoloških istraživanja – u populacijskim izolatima mogu se rekonstuirati povijesna događanja (migracijski obrasci, stupanj srođivanja, genetičke i lingvističke udaljenosti, način života) na temelju različitih bioloških i sociokulturnih obilježja. Tijekom proteklih četrdeset godina istraživanja Instituta za antropologiju potvrđeno je da su otočne populacije istočnog Jadrana jedinstven model u kojemu se i na individualnoj i na populacijskoj razini uspješno istražuju složena obilježja čovjeka povezana sa zdravljem, bolešću, populacijskom strukturom i kretanjima stanovništva. Otok s kojim su holistička antropološka istraživanja u Hrvatskoj započela i u sklopu kojih je Institut u proteklih pedeset godina prikupio iznimno veliku bazu podataka je otok Hvar.

Tijekom 1979. godine je prikupljeno 1526 upitnika/ispitanika iz mjesta Vrisnik, Svirče, Dol, Vrbanj, Bogomolje, Zastražišće i Gdinj. U 1994. godini je istraživana genealogija mjesta Dol, Svirče i Jelsa u sklopu Koster Health projekta, a 1995. i 1996 godine je u sklopu Prvog hrvatskog projekta zdravlja prikupljeno još 400tinjak uzoraka s otoka Hvara. U 2007. i 2008. godini su, u suradnji s inozemnim kolegama iz SAD-a u sklopu projekta „Genetics of Metabolic Syndrome in an Island Population“ prikupljeni podaci 1447 ispitanika iz naselja Bogomolje, Stari Grad, Sućuraj, Gdinj, Hvar, Poljica, Zastražišće, Svirče, Brusje, Vrbanj, Vrboska, Pitve, Dol, Vrisnik, Malo i Velo Grablje, Jelsa, Sv. Nedilja, Zaraće i Zavala, a deset godina kasnije je na poduzorku istih ispitanika (njih oko 600) proveden i projekt „Studija genetičkih, epigenetičkih i okolišnih čimbenika rizika za kardiometabolička svojstva u otočnoj populaciji.“  Od 2015. do 2018. otok Hvar je također bio uključen u projekt „Kohortna studija rođenih na istočnojadranskim otocima (CRIBS)“, a longitudinalna studija je uključivala usporedbu trudnica i njihove djeca u populacijama otoka (Hvar i Brač) sa susjednim kopnenim područjem Splitsko-dalmatinske županije (grad Split i okolica).

U sklopu holističkih antropoloških terenskih istraživanja, čiji se protokoli razvijaju još od 1972. godine, na otoku Hvaru je prikupljen iznimno širok spektar podataka koji uključuju: osobne podatke, opće zdravstvene podatke (povijest bolesti, obiteljska anamneza), podatke o rodoslovlju (obiteljsko stablo), WHO upitnik za anginu pectoris, WHO upitnik za klaudikaciju, WHO upitnik za šećernu bolest i druge kronične nezarazne bolesti, podatke o životnom stilu (pušenje, alkohol, tjelesna aktivnost, reproduktivno zdravlje ženskih ispitanica), pokazatelje socioekonomskog statusa (obrazovanje, radni položaj, materijalno stanje obitelji), upitnik o prehrambenim navikama (broj obroka, način obrade namirnica, konzumacija brze prehrane, unos tekućine, dijete, unos vitamina i minerala, engl. „food frequency questionnaire“), mjerenje krvnog tlaka (sistolički i dijastolički), antropometriju (visina tijela, težina tijela, bikondilarna širina nadlaktice, opseg trbuha, opseg kukova, opseg nadlaktice, kožni nabori, antropometrija glave i lica, sjedeća visina), krvnu sliku, biokemiju (kreatinin, mokraćna kiselina, kolesterol. trigliceridi, HDL, LDL; kalcij, HbA1c, inzulin, fibrinogen) i genetičke podatke dobivene na temelju GWAS analiza.

Ovdje objedinjujemo objavljene podatke sa istraživanja iz raznih područja antropologije: