Stručna savjetnica Instituta za antropologiju, dr. sc. Jelena Seferović, je u rujnu u Hrvatskom državnom arhivu te u državnim arhivima u Zagrebu i Sisku započela istraživanje arhivske građe koja se odnosi na djelatnost pojedinih dječjih domova smještenih u Središnjoj Hrvatskoj u periodu od 1945. do 1950. godine. Zasad je obuhvatila dokumentaciju vezanu za Dječji dom Josipovac u Zagrebu i nekolicinu dječjih domova s područja Siska i Banovine. Navedene institucije počele su s radom početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća, s time da se Dječji dom Josipovac razvio iz Gradskog skloništa za djecu čiji osnutak datira još iz 1909. godine. Za vrijeme Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njegovog završetka pojavila se prijeka potreba za otvaranjem sve većeg broja dječjih domova s ciljem institucionalizacije djece i mladih koji su izgubili roditelje i skrbnike.
Unatoč tendencijama ondašnjih nadležnih vlasti, određeni broj ratne siročadi nije bio evidentiran. Sudeći prema arhivskoj građi neka djeca su uzimana iz logora za vrijeme okupacije te su naknadno zatajena i predstavljana kao članovi uže i šire obitelji. U dosta slučajeva nisu uopće niti znala da su tuđa. Namjera istraživanja nije samo prikupiti faktografske činjenice o razmatranom društvenom fenomenu, nego i iz kulturnoantropološkog rakursa razmotriti način prezentacije podataka o ratnoj siročadi zabilježenih u njihovim osobnim kartonima. Pritom se misli na dubinsku analizu sadržaja prijavnica djece i opisa domske svakodnevice pronađenih u dnevnicima koje su vodili odgajatelji.
Posebno zanimljivi su zapisi o sjećanju djece na njihov dom, obitelj i rodni kraj. Za spomenute podatke nije bila službeno predviđena rubrika, ali su ju odgajatelji samoinicijativno unijeli te ju nazvali “Sjećanje od kuće”. Upravo ta pričanja o njihovom sjećanju na djetinjstvo i odrastanje prije dolaska u dječje domove bit će u fokusu daljnjeg arhivskog istraživanja. Pored toga, s ciljem boljeg razumijevanja političkog i socio-ekonomskog konteksta odabrane teme analizirat će se socijalne politike vezane za zaštitu ratne siročadi u Narodnoj Republici Hrvatskoj, smjernice za postupanje prema djeci i mladima koji su bili smješteni u dječje domove, kao i priloge o njihovoj svakodnevici koji su objavljivani u ondašnjim dnevnim tiskovinama.
Nažalost, ne postoji zabilježena točna godine nastanka fotografija ni naziv. Poznato je da prva datira negdje između dva svjetska rata i prikazuje ondašnje korisnike doma i domske predstojnike. Druga je napravljena negdje nakon 1945. i prikazuje korisnike doma nakon što im je podijeljena humanitarna pomoć.
