Povijest
Kao samostalan institut, Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske osnovalo je Institut za antropologiju – Zagreb, odlukom Ministra znanosti Republike Hrvatske dana 10. veljače 1992. godine, te je time Institut postao najmlađa znanstvena institucija a koja sudjeluje i u edukacijskom procesu u sklopu Sveučilišta u Zagrebu. Institut je nastao reorganizacijom Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Sveučilišta u Zagrebu (1978. godine osnovan je Laboratorij za epidemiologiju kroničnih bolesti i antropologiju, a 1979. osnovan je Sektor za antropologiju Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Sveučilišta u Zagrebu), nakon što su na inicijativu rektora Sveučilišta u Zagrebu pozitivno odgovorile sve članice Sveučilišta, smatrajući kako na Sveučilištu u Zagrebu treba oformiti znanstvenu instituciju tog profila.
Osnivanje Instituta za antropologiju 1992. godine bilo je temeljeno na potrebi boljeg institucionaliziranja znanstvenog, stručnog i edukacijskog rada na području antropologije kao medicinske, prirodne, društvene i humanističke znanosti u Republici Hrvatskoj, budući da znanstvena institucija tog profila u nas do tada nije postojala. Institut omogućuje kontinuirani znanstveno-istraživački rad na području antropologije temeljen na vlastitim kao i mnogobrojnim znanstvenim iskustvima i dostignućima u svijetu.
Problem rada Instituta proučavanje je brojnih interakcijskih procesa holističkim pristupom, a koji su kroz biološku i sociokulturnu povijest djelovali na uobličavanje ljudskih populacija u prostoru (kao specifičnoj ekološkoj niši) i vremenu (s obzirom na genetičke generacije i transmisiju genetskog materijala).Temeljeći znanstvenu i istraživačku strategiju Instituta na bogatom iskustvu domaćih i međunarodnih centara, znanstveni i istraživački rad na Institutu za antropologiju pokriva sljedeća područja: medicinska antropologija, biološka antropologija, ekologija čovjeka, populacijska genetika, antropološka biometrija, fiziološka antropologija, antropološka anatomija, dentalna antropologija, psihodinamička antropologija, etnologija i kulturna antropologija, lingvistička antropologija, antropogeografska historijska antropologija, matematičko modeliranje i biostatistika, primijenjena antropologija, ergonomija, biomehanika, medicina rada, epidemiologija, zdravstvena preventiva, socijalna medicina, forenzika, arheologija, opća ekologija.
* * *
Institucionaliziranom antropološkom radu u Hrvatskoj i osnivanju Instituta za antropologiju prethodile su mnoge značajne aktivnosti poput osnivanja Sekcije za biološku antropologiju Hrvatskog liječničkog zbora 1974., Hrvatskog antropološkog društva i časopisa Collegium Antropologicum 1977. Javno promicanje antropologije kao znanosti, koju njezina differentia specifica odvaja kako od ostalih društvenih i humanističkih znanosti (npr. etnologije, sociologije, lingvistike, arheologije, filozofije, psihologije, demografije itd.) tako i od prirodnih znanosti (npr. biologije i medicine), započinje već 1970-ih godina. S obzirom na činjenicu da je u to vrijeme u Hrvatskoj ideja o antropologiji kao društvenoj i humanističkoj znanosti nailazila na otpor, odlučeno je da se s razvojem antropologije započne u okviru prirodnih i medicinskih znanosti (temeljem u europskoj tradiciji klasične podjele na “fizičku” ili “biološku”, odnosno “biomedicinsku”, i “socijalnu” ili “kulturnu” antropologiju). Međutim, pioniri antropologije u Hrvatskoj od početka su bili svjesni širine antropološke znanosti, te su već tada isticali svoje uvjerenje kako je antropologija jedinstvena znanstvena disciplina koja proučava biološku i kulturnu različitost čovjeka holističkim pristupom.
Još ranih 1970-ih godina europski su antropolozi (G. Olivier i J. Hiernaux iz Francuske, D. F. Roberts iz Velike Britanije, J. Huizinga i A. Eriksson iz Nizozemske, N. Wolanski iz Poljske, R. Knussman iz Njemačke, B. Chiarelli iz Italije, H. Maver i P. Rudan iz Hrvatske itd.) započeli inicijativu za osnivanje Europskog antropološkog udruženja (European Anthropological Association) koje bi povezivalo sveučilišta i antropološke institucije te znanstveno-nastavnu djelatnost antropologa širom Europe.
Godina 1974. bila je posebno važna za razvoj antropologije u Hrvatskoj jer je unutar Hrvatskog liječničkog zbora (Zbor liječnika Hrvatske – ZLH) osnovana Sekcija za biološku antropologiju. Iste je godine u Zagrebu organiziran prvi međunarodno znanstveno-radni skup pod nazivom Škola biološke antropologije (School of Biological Anthropology), koji se od tada održava svake godine i sa kojega su tiskana gotovo sva predavanja. Usprkos svom službenom nazivu, Škola je pokrivala različita polja antropologije. Na taj su način suvremena antropološka istraživanja postala dostupna svim zainteresiranim studentima kao i stručnjacima iz različitih znanstvenih disciplina.
Prva knjiga Antropologijske biblioteke – Praktikum biološke antropologije, tiskana je 1975. godine. Do sada je objavljeno 13 obrazovnih knjiga koje opisuju suvremene metode antropoloških istraživanja. Antropologijska biblioteka kasnije je proširenja na izdanja posvećena različitim antropološkim temama.
Međunarodna znanstvena udruga Europsko antropološko udruženje (European Anthropological Association) osnovano je dana 6. listopada 1976. godine u Zagrebu. Za predsjednika je izabran G. Olivier (Francuska), a H. Maver (Hrvatska), D. F. Roberts (Velika Britanija) i J. Huizinga (Nizozemska) za potpredsjednike. Brojni znanstvenici iz Hrvatske, uključujući današnje znanstvenike Instituta za antropologiju (P. Rudan, B. Janićijević, N. Smolej, A. Sujoldžić) bili su među osnivačkim članovima Udruženja.
Prvi kongres europskih antropologa (First Congress of the European Anthropological Association – 1st CEAA) održan je u Zagrebu od 1. do 3. rujna 1977. Kongres je organizirao hrvatski organizacijski odbor u kojemu je H. Maver djelovao kao predsjednik, P. Rudan kao glavni tajnik, A. Sujoldžić, Z. Grgić i Lj. Schmutzer kao tajnici te B. Macarol (Janićijević) kao blagajnica. Prilikom Prvog kongresa europskih antropologa izdan je i prvi broj znanstvenog časopisa Collegium Antropologicum.
Iste godine, održana je inauguralna sjednica Hrvatskog antropološkog društva (HAD) te je Društvo osnovano 28. prosinca 1977. godine. H. Maver izabran je za prvog predsjednika, A. S. Lazarević, A. Hošek-Momirović i M. Malez za potpredsjednike, P. Rudan za glavnog tajnika, A. Sujoldžić, Z. Grgić i Lj. Schmutzer za tajnike te B. Macarol (Janićijević) za blagajnicu.
Nakon međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, 1992. godine osnovan je Institut za antropologiju Sveučilišta u Zagrebu (kasnije Institut za antropologiju) kao javni institut Ministarstva znanosti, obrazovanja i tehnologije te je P. Rudan izabran je za ravnatelja Instituta.
